October 29, 2014

Promjena sustava na klimavim nogama

Još  2008. godine je u programu vlade partija SPÖ i ÖVP bilo obećavano uvođenje jednog središnjeg matičnog registra  (ZPR),  koji bi trebao stupiti na mjesto anahronog vođenja matica rođenih, vjenčanih i umrlih u općinskim upravama. Sada ovo birokratsko opterećenje za  građane zbilja treba ukinuti, ali šestogodišnje  razdoblje prilagodbe očito nije bilo dostatano.

Podijeli na Facebook. Podijeli na Twitter Podijeli na Google+

Početak rada  „ZPR“  je sada  definitivno utvrđen za 1. studeni. Istodobno je međutim Nacionalno vijeće prošle srijede žurno dalo ovlast ministarki unutarnjih poslova Johani Mikl-Lajtner (ÖVP), koja je putem uredbe ponovno dopustila „privremeno vođenje matičnih knjiga“ . Sama regulativa je do zadnjeg trenutka bila dorađivana i srušena je odredba prema kojoj preminula djeca  ispod 500 grama porodne težine ne bi se trebala držati za osobe.

Najave u godišnjem ritmu

 

Put do „ZPR“ u Austriji tvori  jednu povijest neprovedenih najava. Poslije obećanja iz programa vlade od 2008. godine, u početku godinama nisu slijedila nikakva djela. 2011. godine je ponovno bilo nekakvih najava, 2012. još jedanput. 2013. godine je čak za travanj te godine bilo nekakvih najava. Konačno je start pomaknut za  1. studenog 2013. godine. Upozorenja sindikata službenika  o „kaotičnim uvjetima“ ,  Ministarstvo unutarnjih poslova odbilo je u rujnu 2013:  Ima još uvijek  „dostatno vremena “ za pripremu.

Sada, godinu dana kasnije, vrijeme za pripremu očito još uvijek nije bilo  „dostatno“:  matičari su još jedanput iznijeli upozorenja na kaotične uvjete, Ministarstvo unutarnjih poslova očito nije htjelo provesti  jedno dodatno  – zvanično – produljenje rokova. „Sustav još uvijek ne funkcionira. Na nekim obukama službenici su se neobavljenog posla vraćali kući, zato što se računalski program ne može pokrenuti“, upozorila je krajem rujna Angela Lueger, članica Nacionalnog vijeća (SPÖ) i zamjenik predsjednika sindikata službenika u općinskim upravama, u listu  „Wiener Zeitung“.

Sveobuhvatne evidencije u rukama tisuće ljudi

Tipično autrijsko rješenje da neki sustav zvanično otpočne s radom,  ali de facto možda sve ostane po starom, bilo je iz kuta g-đe Lueger  neizbježno. Ona je prošlog tjedna iznijela kritike u Nacionalnom vijeću da sustav i dalje pokazuje „mnogo dječjih bolesti“. „FPÖ“   je držala da  nije dana nužna kvaliteta podataka . Povjerenici za zaštitu podataka su upozoravali već godinu dana prije toga da se sveobuhvatnim evidencijama o svakoj pojedinačnoj osobi može pristupiti iz cijele Austrije  –  više o tome na oesterreich.ORF.at.

Rođenje, bračni status, spol, pravni zahtijevi  u svezi imena, partnerstvo, roditelji i djeca kao i regulative o skrbništvu, podrijetlu i državljanstvu trebaju se od 1. studenog slijevati u evidencije kojima se može pristupiti i upravljati sa svakog mjesta. Istodobno se centralizira i registar državljanstva. Za građane to na kraju znači eliminiranje kompliciranih upravnih procedura, a isto tako i za matične urede.  Pristup podatcima imaju i osiguravatelji, sudovi i bolnice.

Vrlo složen zadatak, ali ostvarljiv

2012. godine je tadašnji vicekancelar Michael Spindelegger (ÖVP) procjenjivao troškove uvođenja „ZPR“ na 6,5 milijuna eura, a godišnje uštede, samo zbog ukidanja  „više od milijun pisama godišnje “ bi iznosile dva milijuna eura. Ministarstvo unutarnjih poslova nije,  ni za vrijeme ministrice Marije Fekter (ÖVP), ni sada za vrijeme Mikl-Leitner–ove  nikada iznijelo nformacije o razlozima za ovo prolongiranje. Neosporno je da je zadatak vrlo složen.

1.500 državnih ustanova koje su se do sada samostalno bavile vođenjem podataka o bračnom statusu osoba, činile su to prema vlastitim pravilima, s vlastitim sustavima i vlastitim metodama za prikupljanja podataka. Možda je Njemačka, koja se sučelila sa zajedničkom nacističkom upravnom povijesti prava,  vidjevši sebe  pred istim problemom, odabrala bolji put: Tamo je 2006. godine donijeta odluka da se od 2009. godine uvede digitalizacija, sukladno sa starim načinom vođenja matica. Petogodišnji prijelazni rok je 31. prosinca prošle godine protekao bez problema.

(“ORF NEWS”, 29.10.2014)

Izvor: http://orf.at/stories/2251486/2251507/